Cienfuegos
 |
Cienfuegos je jedna od glavnih kubanskih luka, smještena u području gdje se uzgajaju šećerna trska, duhan i kava.
Grad su 1819. godine osnovali francuski doseljenici i ubrzo je postao središte trgovine šečernom repom, duhanom i kavom. Bogati grad se najprije razvio u neoklasicističkom stilu, a potom u historicističkom eklektizmu, zadržavši skladnu gradsku vedutu. Zbog toga je Cienfuegos upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi] 2005. godine.
Područje današnjeg grada su Španjolci zvali Cacicazgo de Jagua i bilo je naseljeno autohtonim indijancima. Na ulazu u zaljev Cienfuegos Španjolci su 1745. godine podigli utvrdu Castillo de Nuestra Señora de los Angeles de Jagua kako bi se branili od karipskih pirata. Dana 22. travnja 1819. godine, Don Louis de Clouet je poveo skupinu francuskih doseljenika iz Bordeauxa, Louisiane, Philadelphije i Guarica, koji su osnovali grad i nazvali ga Fernardina de Jagua, u čast tadašnjeg španjolskog kralja, Ferdinanda VII.
Naselje je dobilo status gradića (šp. Villa) 1829., te grada (Ciudad) 1880. godine. U to vrijeme je prozvan Cienfuegos, po tadašnjem vojnom upravitelju Kube. U blizini grada se 11. svobnja 1898. godine, tijekom Španjolsko-američkog rata, odigrala bitka između američkih marinaca koji su pokušali presjeći podvodne kabele španjolske vojske.
Tijekom kubanske revolucije grad se pobunio protiv diktatora Fulgencija Batiste, na što je ovaj odgovorio bombardiranjem grada 5. rujna 1957. godine
Kada je 1976. godine osnovana pokrajina Cienfuegos, nova uprava se koncentrirala u novim dijelovima grada, a povijesno središte je preživjelo bez drastičnih promjena.
Zemljovid - Cienfuegos
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Kuba
 |
 |
| Zastava Kube | |
Ropstvo je ukinuto 1886. godine. Godine 1959. Kuba je postala prva marksistička država u Latinskoj Americi. Svrgavanjem omraženog diktatora Fulgencija Batiste, vođa revolucije Fidel Castro došao je u izravan sukob s vanjskom politikom i interesima Sjedinjenih Država. Ovaj prkosni čin kod mnogih država u Srednjoj i Južnoj Americi mu je donio golemu popularnost, jer se učilo da američka politika nije dovoljno osjetljiva prema narodnim nevoljama. Fidel Castro i njegova desna ruka Che Guevara tim su činom pridobili i znatan broj pristaša među buntovnom omladinom u mnogim drugim dijelovima zapadnoga svijeta. Castro je poduzeo sve što je mogao da Kubu spasi od njezine opasne gospodarske ovisnosti o šećeru. To mu, međutim nije uspjelo, pa kada su potkraj osamdesetih na svjetskom tržištu naglo pale cijene šećera, klimavo gospodarstvo zemlje, unatoč obilnoj potpori iz Sovjetskog Saveza, jedva je preživjelo. Kasnije je Castro postao i prvi sekretar Komunističke partije, kao i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Tako je praktički preuzeo svu izvršnu i zakonodavnu vlast u državi. Prvih mjeseci nove republike SAD se prijateljski pokušao približiti Kubi. No uskoro je izbila na vidjelo kubanska ogorčenost prema Amerikancima, pa su se dvije zemlje postupno udaljile. Castro nije gubio vrijeme da likvidira više od 600 svojih zemljaka koji su bili optuženi za navodne ratne zločine. Podržao je i invazije na Haiti i Dominikansku Republiku. Godine 1960. potpisao je ugovor o pomoći i trgovini sa SSSR-om, a godinu dana kasnije prisvojio američke i britanske naftne kompanije. Konačno, u siječnju 1961., SAD prekidaju diplomatske odnose s Kubom. Iste godine Castrov je položaj označio slom invazije u Zaljevu svinja. Američka je mornarica, naime, tisuću i dvjesto kubanskih izbjeglica iz američkih baza dopremila u kubanske vode da u Zaljevu svinja pokušaju izvesti invaziju na otok. Operacija je trajala tri dana, a završila tako da su gotovo svi pobijeni ili pohvatani.
Valuta / Jezik
| ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
|---|---|---|---|
| CUC | Kubanski konvertibilni pezo (Cuban convertible peso) | $ | 2 |
| CUP | Kubanski pezo (Cuban peso) | $ | 2 |
| ISO | Jezik |
|---|---|
| ES | Španjolski jezik (Spanish language) |